Angina pektoris je bolno stanje koje se manifestira kao nelagodnost, pritisak, stezanje ili bol u prsima. To je često simptom srčane bolesti, posebno koronarne arterijske bolesti, koja uzrokuje suženje ili blokadu krvnih žila koje opskrbljuju srce krvlju.
Glavni simptom angine pektoris je bol u prsima, koja se može osjećati kao pritisak, stiskanje ili peckanje. Ova bol može zračiti u ruke, ramena, vrat, čeljust ili leđa. Bol obično traje nekoliko minuta i može se javiti tijekom fizičke aktivnosti ili stresa, ali se može smiriti odmorom ili lijekovima.
Angina pektoris obično nastaje kada srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika bogate krvi. To se može dogoditi zbog suženja ili blokade koronarnih arterija, što ograničava dotok krvi u srce. Uobičajeni uzroci su ateroskleroza, koja uzrokuje nakupljanje plaka na stijenkama arterija, ili spastični grčevi arterija.
Faktori koji mogu pogoršati anginu pektoris: razumijevanje okidača za bolne epizode
Angina pektoris, stanje koje karakterizira bol ili nelagoda u prsima uzrokovana nedostatkom kisika u srcu, može se pogoršati različitim faktorima. Razumijevanje ovih okidača ključno je za upravljanje simptomima i prevenciju ozbiljnih komplikacija srčanih problema.
Fizička aktivnost:
Fizička aktivnost može biti jedan od glavnih okidača za bolne epizode angine pektoris. Tijekom vježbanja, srce zahtijeva više kisika, što može dovesti do nedostatka opskrbe krvlju u zahvaćenim koronarnim arterijama, uzrokujući bol u prsima.
Emocionalni stres:
Jak emocionalni stres može također izazvati epizode angine pektoris. Stres aktivira simpatički živčani sustav, što može povećati srčanu aktivnost i potrebu za kisikom, pogoršavajući nedostatak kisika u srcu.
Ekstremne temperature:
Ekstremne temperature, posebno hladnoća, mogu suziti koronarne arterije i povećati opterećenje srca, što može pogoršati anginu pektoris. Hladnoća također može izazvati spazam arterija, što dodatno ograničava protok krvi u srce.
Pušenje:
Pušenje duhana može pogoršati anginu pektoris na nekoliko načina. Kemikalije prisutne u duhanskom dimu mogu oštetiti krvne žile i povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, što dodatno sužava arterije i smanjuje protok krvi u srce.
Visoki krvni tlak:
Visoki krvni tlak može povećati opterećenje srca i povećati potrebu za kisikom, što može pogoršati simptome angine pektoris. Također može uzrokovati oštećenje koronarnih arterija i pogoršati aterosklerozu.
Nepravilnosti u lijekovima:
Nepravilna uporaba ili nedostatak lijekova propisanih za liječenje angine pektoris može dovesti do pogoršanja simptoma. Nedostatak kontrole krvnog tlaka, kolesterola ili neadekvatna kontrola ritma srca mogu povećati rizik od bolnih epizoda.
Ukratko, različiti faktori mogu pogoršati anginu pektoris, uključujući fizičku aktivnost, emocionalni stres, ekstremne temperature, pušenje, visoki krvni tlak i nepravilnosti u liječenju. Identifikacija i izbjegavanje ovih okidača ključni su za upravljanje simptomima i prevenciju komplikacija srčanih problema.
