S prvim pahuljama snijega i višednevnim minusima, vinogradari koji su se specijalizirali za proizvodnju predikatnih vina započeli su s pripremama za ledenu berbu. Iako se zima čini ponekada surova, upravo su hladne temperature iznjedrile najekskluzivnija vina kojima cijene često znaju doseći strmoglave brojke, a svaka kapljica je remek djelo vinarstva. Ledena vina karakteristična su za vinogorja kontinentalne Hrvatske. Strastveni vinogradari Zagorja, Međimurja, Slavonije i Baranje su se makar jednom okušali u pripremi ledenog vina. Izvedba ledene berbe veliki je rizik, jer vinogradar mora dobro procijeniti hoće li se zimski vremenski uvjeti doista odigrati u korist vina.
Zamrznuta vinska bajka
Tehnologija berbe i spravljanja ledenog vina uvjetovana je klimatskim specifičnostima i primjerenim odlukama vinogradara. Kao i kod svake berbe grožđa, pripreme traju cijelu godinu. Prvi uvjeti za razmatranje ledene berbe su suha ljeta, jer grožđe koje će ostati dozrijevati na trsovima nakon jesenske berbe mora ostati zdravo i sačuvano.
Idealni uvjeti za berbu ostvaruju se nakon nekoliko dana većih minusa. Minimum koji temperatura mora doseći je -7 °C, a minus mora potrajati dovoljno dugo da se grožđe zamrzne. Berba najčešće započinje dok po mraku, u samu zoru i poželjno je da se završi prije izlaska sunca, kako se ledeni kristali u grožđu ne bi otopili. U slučaju da su temperature od – 10 do – 15 °C, grožđe se može brati i tijekom dana.
Bobice se s peteljke skidaju s drvenom štipaljkom i zamrznute se stavljaju u prešu. Zaleđeni uvjeti vinograda, nastavljaju se i u podrumu koji također mora biti hladan i nikako se ne smije zagrijavati. Bobice se prešaju polako, a ledeni kristali vode koji ostaju u bobicama, prilikom prešanja istiskuju sok, ali ne ulaze u mošt.
Ljepljivi, gusti, aromatični i slatki sok tijekom prešanja poput meda polako kapa. Grožđani nektar sadrži visoki udio koncentriranog šećera, najmanje 127 °OECHSLA i voćnih kiselina koje poslije fermentiraju. Ledena vina sazrijevaju u bocama , a optimalnu zrelost dostižu između pet do osam mjeseci.
Kruna predikatnih vina
Ledena vina proizvode se od sljedećih sorti grožđa: graševina, rizling, traminac, pinot, merlot, cabernet sauvignon, chardonnay, kerner i vidal.
Proizvodnja predikatnih vina vrlo je cijenjena u srednjoj Europi i Kanadi, a hrvatski vinogradari se svojim predikatnim vinima sve više nameću na natjecanjima i svjetskom tržištu. Predikatna vina dobivaju se od sasvim zrelog, manje ili više suhog grožđa koje se bere nakon uobičajenog roka berbe. S obzirom na uvjete berbe, predikatna vina dijele se na kasnu berbu, izbornu berbu, izbornu berbu bobica, izbornu berbu prosušenih bobica i ledeno vino.
Raskošnim bukeom, prepoznatljivo jantarno žute boje i kompleksnošću proizvodnje, ledena vina kruna su vinske tehnologije i kreativnosti.
Ledena vina profinjena su vina, snažnih aroma koje će rijetko koga ostaviti ravnodušnima. Vina su to koja se mogu čuvati i preko dvadeset godina, serviraju se u čašama malog formata i sa suženjem pri vrhu kako bi bolje očuvale aromu, a temperatura serviranja je 10 °C. Poput ostalih desertnih vina, ledena vina savršeno pariraju slasticama laganih i osvježavajućih okusa, ali se mogu poslužiti i samostalno. S obzirom na jedinstvenu sinteziju okusa i mirisa, vrhunski su vinski doživljaj.
