Svaki veliki problem uzrokovan unutarnjim ili vanjskim faktorima, a koji se ne rješava, može dovesti do krize u poduzeću. Krizni menadžment uvelike postaje jedan od ključnih alata upravljanja poduzećima. U tom procesu, poznato je da: „Za nesposobne ljude svaki je problem kriza, a za sposobne svaka kriza je izazov.“
U poslovanju kriza je sve ono što može prouzročiti iznenadnu i ozbiljnu štetu poslovanju, zaposlenima, ugledu i financijskim rezultatima poduzeća. Kriza može biti raznih vrsta, veličina i oblika.
Kriza u malih i srednjih poduzećima može se definirati kao: „Nagla ili postupna negativna promjena ili neki iznenadni šok u poduzeću, a donosi ju neki ozbiljan problem izvana (ili iznutra) koji treba odmah riješiti“.
Krizni menadžment se dijeli na dva dijela, a aktivira se ako nastane vanjska ili unutarnja kriza poslovanja (organizacije, ljudi, procesa). Vanjska kriza nastupa zbog poremećaja na makroekonomsko-financijsko-političkom tržištu ( („poslovnoj areni“) koja može, a i ne mora, zahvatiti malo ili srednje poduzeće. Unutarnja kriza, koja nastaje zbog organizacijske disfunkcionalnosti, se mora rješavati „vatrogasnim mjerama“ koja traju sve dok se problem ne riješi.
Da se ne bismo doveli do problema, moramo osvijestiti i uočiti prve znakove koji se mogu pojaviti i to u obliku gubitka tržišta (koji izaziva pad prihoda, gubitak postojećih kupaca te nemogućnost dobivanja novih kupaca), problema u proizvodnji kroz neispravan proizvod ili kašnjenja u isporukama, nedovoljno sirovine i materijala za proizvodnju, koja se reflektira na krajnji, finalni proizvod. Najvidljiviji problemu su oni financijske prirode – prekomjerno zaduživanje radi rasta ili nemogućnost refinanciranja postojećih, skupih obveza, krediti koji se ne mogu vraćati ili smanjenje prihoda koje onemogućava plaćanje svojih obveza. Problem novčanog tijeka ukazuje da nešto ne štima. Ako se dogodi poremećaj cash flow-a (novčanog tijeka), kriza je pokucala na vrata poduzeća, a da nismo svjesni.
Utječe li krizni menadžment na redovno poslovanje?
Nema ispravnog i jedinstvenog savjeta kako reagirati i prije nego kriza/recesija nastupi. Ipak za sva poduzeća u kriznom menadžmentu mogu vrijediti opća pravila:
- djelujte brzo i fokusirano,
- motivirajte ljude da izdrže teške trenutke (preuzmite ulogu lidera, motivatora i psihologa),
- ponašajte se odgovorno (prema kupcima, dobavljačima, zaposlenima, bankama, državi),
- savjetujte se s onima koji su krizu prošli i izašli iz nje još jači,
- mislite dugoročno, kriza će ipak proći.
Krizni menadžment svakog poduzeća, a prije same krize, mora definirati: vrhunski i stručni tim (zamjena sljedbenika s pokretačima), motivirati i spustiti sve aktivnosti na svoje prve suradnike i sve zaposlenike u poduzeću, definirati glavne probleme i procese, utvrditi prioritete i definirati buduće korake.
Aktivnosti koje se provode u kriznom menadžmentu
Ono što je zajedničko svim sudionicima u malom i srednjem gospodarstvu je smanjenje prihoda, povećanje troškova (za isti plasman proizvoda ili usluge sam više morao trošiti), ugled na tržištu (zbog svega gore navedenog) se naglo gubio. A znamo da ga je teško vratiti u kratkom roku.
Za hitno smanjenje troškova poduzeća, krizni menadžment bi trebao koristiti slijedeće aktivnosti:
- prolongiranje otplate kredita i obveza (refinanciranje ukoliko je moguće, uz niže naknade i cijenu kapitala),
- smanjenje nepotrebnog odljeva novca(stezanje remena do kraja),
- zaustavljanje projekata koji nisu neophodni (tzv. konzerviranje postojećih projekata)
- prodaja dijelova poduzeća koja nisu „core business“, prodaja nekretnina koja ne sudjeluju u ostvarivanju dodatne vrijednosti za poduzeće,
- smanjenje broja radnika (najgora mjera, ali nužna),
- zaustavljanje nepotrebnih grešaka u proizvodnom ciklusu
Stara kineska poslovica kaže: „Misliš li godinu dana unaprijed, posadi rižu, planiraš li deset godina, posadi drvo, planiraš li za stotinu godina – ulaži i odgajaj ljude”.
