Srce i krvne žile zajedno čine krvožilni sustav, koji osigurava opskrbu tkiva kisikom i hranjivim tvarima te uklanjanje otpadnih tvari. Glavne krvne žile povezane sa srcem su aorta, plućna arterija, plućne vene i šuplje vene. Svaka od njih ima specifičnu ulogu u velikom i malom krvotoku.
Aorta – glavna arterija tijela
Aorta je najveća i najvažnija arterija u tijelu. Izlazi iz lijeve klijetke srca i prenosi oksigeniranu krv u sve dijelove tijela. Aorta se grana u manje arterije koje opskrbljuju organe i tkiva kisikom i hranjivim tvarima. Zbog visokog tlaka koji u njoj vlada, zidovi aorte su debeli i elastični kako bi izdržali snažan protok krvi.
Plućna arterija – veza srca i pluća
Plućna arterija nosi krv siromašnu kisikom iz desne klijetke srca do pluća, gdje se krv obogaćuje kisikom i oslobađa ugljikov dioksid. Ovo je jedina arterija u tijelu koja prenosi deoksigeniranu krv, dok sve ostale arterije nose oksigeniranu krv. Plućna arterija se grana na lijevu i desnu plućnu arteriju, koje opskrbljuju pluća.
Plućne vene – povratak krvi iz pluća u srce
Plućne vene vraćaju oksigeniranu krv iz pluća u lijevu pretkomoru srca. To su jedine vene u tijelu koje prenose krv bogatu kisikom, dok ostale vene obično nose deoksigeniranu krv. Ova krv zatim prelazi u lijevu klijetku i putem aorte se distribuira po tijelu.
Gornja i donja šuplja vena – dovod krvi u srce
Gornja i donja šuplja vena skupljaju krv siromašnu kisikom iz cijelog tijela i dovode je u desnu pretkomoru srca.
- Gornja šuplja vena prikuplja krv iz gornjeg dijela tijela (glava, vrat, ruke).
- Donja šuplja vena prenosi krv iz donjeg dijela tijela (trbuh, noge, zdjelica).
Ove vene igraju ključnu ulogu u vraćanju krvi u srce, čime omogućuju neprekidan ciklus krvotoka.
Aorta, plućna arterija, plućne vene i šuplje vene zajedno omogućuju pravilno funkcioniranje cirkulacije. Kroz srčane cikluse, ove krvne žile omogućuju protok krvi kroz tijelo i osiguravaju prijenos kisika, hranjivih tvari i otpada, što je ključno za zdravlje svih organa.
Kada liječnik preporučuje UZV srca?
UZV srca (ehokardiografija) neinvazivna je dijagnostička metoda kojom se pomoću ultrazvučnih valova procjenjuje struktura i funkcija srca. Liječnik može preporučiti UZV srca u sljedećim situacijama:
- Simptomi srčanih bolesti – ako pacijent osjeća bol u prsima, otežano disanje, vrtoglavicu, nesvjesticu ili ubrzan rad srca.
- Sumnja na srčane mane – kod šumova na srcu ili urođenih srčanih grešaka.
- Procjena rada srčanih zalistaka – kako bi se otkrile stenozne (sužene) ili insuficijentne (propusne) valvule.
- Provjera srčane funkcije nakon infarkta – kako bi se procijenilo oštećenje srčanog mišića.
- Sumnja na upalu ili infekciju srca – kod perikarditisa, endokarditisa ili miokarditisa.
- Praćenje kroničnih bolesti – kod hipertenzije, šećerne bolesti ili zatajenja srca radi procjene funkcije srčanog mišića.
UZV srca je siguran i bezbolan pregled koji pomaže u ranoj dijagnostici i praćenju srčanih bolesti, omogućujući pravovremeno liječenje i prevenciju komplikacija.
