Kornati su proglašeni Nacionalnim parkom prije 41 godinu i povodom rođendana donosimo neke činjenice koje možda niste znali.
– Kornati se sastoje od kamenog labirinta 89 otoka, otočića i hridi i tako čini najrazvedeniju otočnu skupinu u Sredozemlju.
– Otoci su u Nacionalnom parku svrstani u dva niza – Kornatski i Piškerski.
– Ime su dobili po najvećem otoku, Kornatu.
– Zašto su Kornati goli? Nekada su na Kornatima rasle guste šume hrasta crnike i česmine koja je zbog potrebe za pašnjacima i obradivom zemljom sječena još za vrijeme Ilira, a tisućljetno iskorištavanje tih prostora rezultiralo je obešumljenošću i pretvaranjem otoka u kamenjar.
– Iako će u očima pojedinih promatrača otoci biti kao kakav „pejzaž s Mjeseca“, ovdje je do sada zabilježeno više od 650 biljnih vrsta.
– Kamenjar je ugodan dom rijetkim vrstama poput ptica, sisavci su rijetkost, a jedina zvijer koja živi na Kornatima je kuna bjelica (Martes foina).
– Život na Kornatima se vrtio oko polja Tarca na otoku Kornatu.Utvrda Tureta ili Toreta podignuta je u šestom stoljeću. Neko je vrijeme i otok nosio to ime.
– Još 1824. godine na otoku Piškeri se spominje postojanje 13 kuća, skladišta za ribu i sol, bačve i razne ribarske potrepštine. Sve do pada Mletačke Republike vlasnici naselja i kornatskog ribolova bili su saljski ribari. Mletački poreznici smjestili su se odmah u blizini, u malom kaštelu na Panituli. Na Piškeri je danas samo pet kuća, ali stoji crkva iz 1560. godine. To je mala crkvica dimenzija 14,8 x 8 m. Podignuta je samo za ribare i jedina je takva na Jadranu.
– Na otocima je ukupno oko 300 kuća. U cijelosti, Kornati su privatni posjed. Devedeset posto vlasnika žitelji su otoka Murtera.
– Murterini su krajem 19. stoljeća od vlastele otkupili otoke i posjede ogradili suhozidima. Suhozidi su spomenici nevjerojatnoj ljudskoj radišnosti, umijeću i strpljivosti. Često se protežu od obale do obale. Razlog je da ovce ne bi prelazile na tuđi posjed. Samo je na otoku Kornatu oko 260 kilometara suhozida, a na cijeloj površini Nacionalnog parka impresivnih 330 kilometara.
– Prvi pisani prijedlog za proglašenje Nacionalnog parka Kornati stiže 1965. godine, a nakon izrada elaborata i proglašenja rezervata prirodnih predjela, Sabor SR Hrvatske je proglasio Zakon o Nacionalnom parku Kornati koji je stupio na snagu 13. kolovoza 1980. godine.
– Površini Parka iznosi 216,78 km², a najveća širina otočja unutar granica Parka jest 6 kilometara.
– Na Kornatima se nalazi jedna zanimljiva geološka pojava – klizište, poznato pod nazivom Magazinova škrila. Uzrok je najvjerojatnije snažan zemljotres.
– Najviši vrh Kornata je Metlina, 237 m.
– Pejzaži su možda najdojmljiviji na pučinskoj strani otoka gdje se iznad mora izdižu strmci. Najviši je na Klobučaru (80 m), Mani (65 m), Rašipu Velikom (64 m), Obručanu (50 m) i Piškeri (45 m). Podmorski nastavci poniru u more i devedeset metara duboko.
– Podmorje Kornata izrazito je čisto i prozirno jer svjetlost duboko prodire što stvara specifično stanište ribama i raznim vrstama vrlo lijepih koralja. Do danas je na području Parka zabilježeno 353 vrste algi i 3 vrste morskih cvjetnica te oko 850 vrsta životinja među kojima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba.
– Jedini svjetionik na Kornatima su Tajerske sestrice. Ujedno je i jedini šumoviti otočić na Kornatima, a nalazi se na ulazu u prolaz Mala Proversa, što je plovni put prema Malom Ždrelcu i Zadru. Svjetionik je izgrađen 1876. godine, a lako je prepoznatljiv o crveno-bijelim prugama na željeznom tornju.
Izvori: NP Kornati, Parkovi Hrvatske, MorskiHR
